O nama Djelatnost Fotogalerija Zanimljivosti Linkovi Kako do nas? Kontakt
Sveta Ana - crnci.JPG
Sretan Božić i Novu godinu želi Vam ekipa ŠRC-a + fotograf.JPG
05) Sretan Božić i Novu godinu želi Vam ekipa ŠRC-a + fotograf
Meštri znaju posal.JPG
12) Meštri znaju posal
brzo i žestoko.JPG
nastup KUD-a Pregrada.JPG

 

Plemenšćina

 

Kako je već istaknuto, djelatnost našeg društva nije samo ograničena na priređivanje športskih i zabavnih manifestacija u sklopu našeg centra, već nam je cilj također promovirati naš kraj u svim oblicima. Športskim i zabavnim događajima privlačimo sve zainteresirano ljudstvo šire okolice, a pomoću ovih Internet stranica omogućujemo svima zainteresiranima da se upoznaju s nama i našim radom. U sklopu toga, priredili smo i jedan opći pregled, nazovimo ga tako – «Historijsko – geografska obilježja Gornje Plemenšćine i okolice».

 

Historijsko – geografska obilježja Gornje Plemenšćine i okolice

        Područje Gornje Plemenšćine i okolice smjestilo se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog Zagorja. Zauzima područje Općine Pregrada i Općine Đurmanec. U blizini Š.R.C. «Sveta Ana» prolazi granica tih dviju susjednih općina. Kako se na ovom području kaže: «A prek brega je Slovenija», a odnedavno i «Europa». Pod «okolicu», u ovom se radu smatraju naselja Gornja i Donja Plemenšćina, Vojsak i Prigorje.
Što se tiče podrijetla imena navedenih naselja, zna se za ime Plemenšćina. Naime, iz najstarijih popisa poreza i iz isprava o seljačkoj buni 1573. godine, selo Plemenšćina se naziva «Busin nobilium». Hrvatski prijevod za pridjev «nobilium» glasi «plemenitih», iz čega lako damo obrazloženje o postanku imena «Plemenšćina».
Izrazito je to brežuljkasti kraj sa brojnim pobrđima koja prekrivaju šumske i poljoprivredne površine, na kojima uglavnom  prevladavaju oraničke, vinogradarske i voćarske kulture.
Geološki gledano, ovaj prostor prekrivaju pretežno laporasta tla i vapnenci koji su ograničili razvoj plodnijeg tla. Pjeskovita ilova tla prikladna su za razvoj vinograda, koji prekrivaju znatan dio ovog prostora. Upravo zbog izrazitog vinogradarskog pejzaža, ovim područjem prolazi i «Vinska cesta» od Pregrade do Đurmanca, koja je ujedno i jedina prometna veza između tih općina te «izlaz» iz ovog kraja. Prevladavaju mnoge općinske ceste koje povezuju brojna domaćinstva, raštrkana po ovim brežuljcima.

Općenito, kad se govori ili piše o nekom kraju, nezaobilazno je spomenuti nešto o stanovništvu, kao stvarnom pokazatelju društvenih i općih kretanja. Promatrano područje, u sklopu pregradskog kraja, prostor je stare naseljenosti. Pronađeno je nekoliko arheoloških nalaza na širem pregradskom području koja potječu iz brončanog doba (2200.– 800.g.pr.Kr.). Za naš prostor, od arheolških nalaza najznačajniji je kameni reljefni prikaz perzijskog božanstva Mithre koji je otkriven na granici Donje i Gornje Plemenšćine, a potječe iz 4. stoljeća. Pronašao ga je seljak Martin Gorupić iz Gornje Plemenšćine u svom vinogradu, koje se naziva «gromlja». Spomenik, pronađen u dosta dobrom stanju, dostavljen je u arheološki muzej u Zagrebu. Taj reljef prikazuje špilju i uobičajeni prikaz perzijskog boga Mithre kako ubija bika nožem.  Možemo postaviti pitanje: «Od kud reljef perzijskog boga u ovim našim krajevima?» <Perzija – današnji Iran>. Naime, ovaj prostor, kao dio nekadašnjeg Rimskog Carstva, a u blizini važnog prometnog i upravnog središta Poetovie (Ptuja), bio je izložen brojnim vojnicima i drugima koji su putovali Carstvom. Rimsko Carstvo je štovalo mnogo bogova, pa tako su ovaj kult boga Mithre u Panoniju donosili rimski veterani i legionari iz dalekih azijskih provincija. Može se pretpostaviti kako se Valerije Marcelijan (koji se spominje na nađenom reljefu) nakon umirovljenja zadržao tijekom 4. stoljeća u okolici Pregrade i u blizini ceste za Ptuj.
O broju stanovnika na ovom području, postoje skromna izvješća iz popisa poreza i kanonskih vizitacija prije prvog službenog popisa 1857. godine. U Popisu kraljevskog poreza 1589. godine, navodi se naselje Tostočelo kao pridvorje Kostela koje broji 68 domova. Danas naselje pod tim imenom ne postoji. Ali kad već pišemo o ovom kraju, možda da povežemo to naselje sa tzv. «Tustim čelom» ili tzv. «piramidom»? Brojna su se naselja proteklih četiri stotina godina preselila ili utapala u susjedna naselja, pa su tako i izgubila svoje ime. Možda ipak postoji neka veza, jer ako gledamo, Tusto čelo je jedno od najviših visinskih točaka ovog područja (561 m), što je u srednjem vijeku moglo imati i osmatračku funkciju za Kostelsko vlastelinstvo, a iz izvora i doznajemo da su stanovnici Tostočela bili u službi Kostela. Možda je navedeno naselje Tostočelo obuhvaćalo šire područje  i naselja sjeverne i južne padine ovog izraženog «brega», npr. i područje Hlevnice, Jezerišća, Plemenšćine, Prigorja…, što možemo povezati i sa nekim prezimenima koja su zabilježena 1589. a i danas žive na tom području: Belošević, Černogaj, Hanžić, Horvat, Hrestak, Kranjec, Parcajić, Pavleković, Podboj, Potočnjak, Varjačić, Vincelj. A ipak, ne nalazim nikakvog spomena kapele sv. Ane koja postoji već od sredine 15. stoljeća, u vezi sa navedenim naseljem Tostočelo, tako da se ta povezanost naselja Tostočelo i današnje tzv. «piramide» ne može utvrditi.
Točnije podatke o broju stanovnika ovog područja nalazimo u kanonskim vizitacijama, tj. popisu župljana župe Pregrada (vidi tab. 1.).

Godina

Broj stanovnika

1786.

704

1815.

699

1839.

928

1844.

944

Tab. 1. Broj stanovnika Plemenšćine

Iz prikazane tablice, vidimo kontinuirani porast broja stanovnika, uglavnom, kao rezultat veće rodnosti.
Od 1857.godine, kada počinju prvi službeni popisi, postoje točni podaci o broju stanovništva za naselja na promatranom području, koji su prikazani u tablici 2., te grafički prikaz u graf. 1.

 

1857

1869

1880

1890

1900

1910

1921

1931

1948

1953

1961

1971

1981

1991

2001

G.Plem

416

468

552

596

642

702

582

594

639

618

543

467

405

321

316

D.Plem

235

278

273

265

280

297

264

294

298

291

246

186

161

144

125

Vojsak

154

156

189

202

242

251

239

254

293

289

262

238

206

171

161

Prigorje

382

445

566

633

772

781

718

729

722

706

615

578

430

399

339

Pregrada

428

617

635

644

641

763

625

665

743

819

950

1003

111

1391

1654

           Tab. 2. Broj stanovnika prema službenim popisima od 1857. do 2001. godine.

 

 


Grafikon 1. Kretanje broja stanovnika navedenih naselja od 1857. do 2001.godine

 

    Iz ovih prikaza lako je za uočiti kako tijekom posljednjih nekoliko popisa ovo područje sve više karakterizira smanjenje broja stanovnika. Najveći razlog tome je negativni prirodni priraštaj, kao odraz većeg broja umrlih nego rođenih. Ističe se plava linija koja u posljednjih 50 godina sve više raste, a prikazuje kretanje stanovništva Pregrade. Takav trend imaju i druga naselja na području Hrvatskog Zagorja, jer karakteristično je da  brežuljkasti seoski krajevi na ovom području gube stanovništvo, djelom zbog veće smrtnosti, a dijelom i zbog iseljavanja stanovništva, dok središnja naselja poput Pregrade, svojim funkcijama i boljom prometnom povezanošću privlače stanovništvo. Stvarnost je takva, i od nje ne možemo pobjeći, već je potrebno ukazati na probleme udaljenijih i nešto teže pristupačnijih naselja kako bi se i ona uključila u  planove prostornog planiranja te postala područja aktivnih društvenih događanja koja bi na neki način privlačila i zadržavala stanovništvo, pogotovo mlađe generacije.

 Naime, postoje razlike «kak se tu nekad živjelo», a «kak se danas živi». Od blatnjavih poljskih putova  kojima su upregnute krave i volovi vukli sijeno i orali njive … do današnjih asfaltiranih cesta kojima prolaze brojna različita vozila. Da, mnogo se toga okrenulo na bolje, možda je najvažnije spomenuti to što se čovjek više toliko ne muči na poljima i u vinogradima što su mu olakšali neki poljoprivredni strojevi. Ali ono čime se ne može pohvaliti jesu brojne zapuštene njive i livade. Razlog tome je manjak stanovnika, a posebno i socijalno prestrukturiranje stanovništva, tj. mnogi napuštaju poljoprivredu kao osnovnu djelatnost te se zapošljavaju u bolje plaćenim sektorima djelatnosti – industriji, građevini, trgovini … Tako s jedne strane povećavaju svoj životni standard i kupovnu moć, a s druge strane «svoje brege» ostavljaju u pustoši. Ne nazire se neka naznaka kako će se ta tendencija promijeniti, jer starije stanovništvo koje radi i živi cijeli život na zemlji, većim dijelom i od zemlje, odumire, a mladom čovjeku je danas neisplativo živjeti i raditi samo na ovo «škrtoj zemlji» kad su agrarni proizvodi općenito i na svjetskom tržištu najslabije plaćeni. Tako da u strukturi domaćinstva prevladavaju mješovita domaćinstva koja ono što uspiju uzgojiti prvenstveno je za osobne potrebe, dok je mali, gotovo zanemariv dio namijenjen tržištu (npr. mlijeko ili vino). Većinu dohotka pribavljaju ukućani zaposleni izvan poljoprivrede. Tako da je u vezi s tim stanovništvo ovog kraja prisiljeno na dnevne migracije različitih udaljenosti. Dok  neki migriraju u bliža središnja naselja ovog ruralnog prostora, dio odlazi i dalje npr. u Zagreb ili u Sloveniju.

      Što reći na kraju ovog pregleda koji je obuhvatio neka opća obilježja našeg kraja???
Jedino ljubav i privrženost prema ovim bregima može zadržati mlado stanovništvo, koje je akter sadašnjosti i nosioc budućnosti i potaknuti ih da svoja znanja i ideje ulože u razvoj ovog kraja te tako učine ovaj kraj ugodnijim za život i starih i mladih.
Kad netko poželi da promijeni svijet, da bude bolji za život i ugodniji – ni u najljepšem snu to sam neće postići, ali svatko može na bilo koji način doprinjeti da promjeni i najmanji kutak svog rodnog kraja.
Pa evo, Š.R.C. «Sveta Ana» nastoji poboljšati svojim radom i postojanjem, ovaj naš mali svijet na brežuljcima oko sv. Ane.

 

 

 

 

Priredila: Vrhovski Ana; uz korištenje izvora: Filipčić, Ivan «Župa Pregrada»; «Hrvatsko Zagorje» - časopis za kulturu, broj 1; Popisi stanovništva Hrvatske 1857 – 2001.